Pula

Colonia Pietas Iulia Pola, ime dato joj od starih Rimljana, piše svoju povijest već 3 000 godina. Grad sagrađen na kraju predivnog zaljeva i sedam brežuljaka otkriva mnoge lijepe i zanimljive priče.

Danas grad živi u mnogim bojama i zvukovima, savršeno ispreplečući šaroliku uzbudljivu prošlost sa modernim vremenima njenih današnjih stanovnika i posjetilaca. Diči se odlično očuvanim amfiteatrom, najvećim nalazištem amfora na svijetu, Augustovim hramom, mnogim crkvama, samostanima,Venecijanskom i Austro-Ugarskom arhitekturom, vrhunskom i raznolikom  ponudom hrane i vina u njenim brojnim restoranima, bogatim muzejima, galerijama, koncertnim događanjima, odličnim noćnim provodima i mnogim drugim atraktivnostima smještenim u ovaj slavni grad.

Vile u Puli

Amfiteatar – građevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora. Građena je u I stoljeću.Eliptičnog je oblika, s glavnom osi dužine 130 metara i kraćom osi 100 metara. Smatra se da je Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. 

Augustov hram – Hram na Forumu posvećen božici Romi i caru Augustu. Sagrađen između 2. godine prije Krista i 14. godine. Danas je u njemu manja izložba antičke skulpture od kamena i bronce.

Slavoluk Sergijevaca – Zlatna vrata – podignut 29-27. g. p.n.e. od strane obitelji Sergijevaca, a u čast tri pripadnika porodice koji su obnašali visoke činovničke dužnosti u Puli. 
Herkulova vrata – Između dvije okrugle, vjerojatno srednjovjekovne kule, nalaze se arhitektonski skromna vrata građena od neprofiliranih kamenih blokova, a na vrhu lučnog i oštećena otvora, iako jedva prepoznatljiva, uklesana je glava Herkulesa i njegova toljaga. 

Dvojna vrata i gradski bedemi – U antičko i srednjevjekovno doba čitav je grad bio opasan bedemima, a prolaz je omogućen s desetak vrata. Bedemi su postali trošni i nepotrebni, te su srušeni početkom XIX stoljeća. Dvojna vrata, tako nazvana zbog dva lučna otvora kroz koja se ulazi u unutrašnje dvorište iz kojeg se ulazilo u sam grad, sagrađena su u II-III stoljeću.

Forum – Za njegovu gradnju u I stoljeću prije Krista, nasipana je obala kako bi se dobilo više prostora. Na sjevernom dijelu Foruma nalazila su se dva jednaka bočna hrama i jedan središnji posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi. Od njih je potpuno sačuvan Augustov hram dok je od drugog bočnog hrama danas vidljiv stražnji zid koji je iskorišten kod gradnje gradske vijećnice u XIII stoljeću.

Malo rimsko kazalište – Na sjeveroistočnoj padini brežuljka ispod Kaštela nalaze se ostaci kazališta iz rimskog doba: Pula je tada imala pored Amfiteatra, još i dva kazališta, jedno izvan grada, južno od zidina na padini brda Zaro (Monte Zaro) i drugo, tzv. manje rimsko kazalište unutar bedema. Od njega su sačuvani ostaci temelja scenske zgrade i dijelovi gledališta koji su dijelom rekonstruirani. 

Kapela Sv.Marije Formoze – Jedna od dvije kapele sagrađena u VI stoljeću kao dio velike benediktinske opatije srušene u XVI stoljeću. Pod i zidovi bili su ukrašeni mozaicima ostaci kojih se nalaze u Arheološkom muzeju. 

Crkva i samostan Sv. Franje – Crkva je sagrađena 1314. godine u kasnoromaničkom stilu s gotičkim ukrasnim detaljima, kao stroga i jednostavna građevina propovjedničkog franjevačkog reda. 

Kaštel – Iz gornje kružne ulice jedan uspon vodi na vrh brežuljka, gdje je 1630. godine izgrađena utvrda četvrtastog tlorisa i s istaknutim ugaonim zašiljenim bastionima. Na vrhu brežuljka i ranije se morala nalaziti utvrda, vjerojatno s kontinuitetom još iz predrimskog i rimskog doba. Histarska gradina je imala prvenstveno obrambenu funkciju, a i u rimsko doba tu je morala biti smještena neka manja vojna postaja. U Kaštelu je danas Povijesni muzej Istre.