Kruna dobrog odmora su dobro jelo i piće. Rabački turizam svoje ime duguje vrsnom hotelijerskom osoblju, odličnim kuharima i gastronomskim užicima temeljenim na hrani ovoga podneblja. Ukusna riba, jastozi, škampi, školjke i drugi plodovi mora tipični su za ovaj kraj, kao i seoska kuhinja u kojoj prevladavaju jela od domaćeg tijesta s raznim mesnim umacima.
Fuži ili njoki s umakom od divljači, krafi s umakom ili kao desert, ili pasutice s bakalarom samo su dio mogućih načina pripreme koje smo naslijedili od svojih baka. Nezaobilazna maneštra, jelo od graha s dodatkom kukuruza ili ječma, domaće kobasice i zarebnjak (osušeni svinjski kare) uz kiseli kupus, obavezno su jela u konobama. Uz ognjišće i kartanje u zimskim večerima: pršut i sir, domaći kruh i vino… Brojni restorani uz internacionalna jela nude i domaće specijalitete od kojih smo ovdje naveli samo neke koje svakako valja probati kako biste bolje upoznali kraj koji ste odabrali za svoj odmor.
Vile u Labin - RabacDanas poznato turističko ljetovalište Rabac sredinom 19. stoljeća je malo ribarsko selo sa svega desetak kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoma kraja ubrzo ga posjećuju prvi izletnici. Jedan od prvih rabačkih turista je engleski putopisac i književnik Richard Francis Burton, koji u Rapcu boravi još 1876. godine. Nakon toga i obilaska drugih mjesta uz obalu Istre nastala je istoimena knjiga ‘Istarska obala’ u kojoj opisuje i ljepote i šarm slikovitog Rapca. U to vrijeme Rabac počinje dobivati i prve ljetnikovce, a najpoznatije je zdanje riječke trgovačke obitelji Prohaska, rodom iz Češke. Po njoj se danas zove jedan od najljepših dijelova tog mjesta, dok je ljetnikovac uništen za 2. sv. rata. Prvi rabački hotel ‘Quarnero’ otvoren je 11.lipnja 1889. godine, a nalazio se u kući obitelji Višković, nedaleko od današnjeg ateljea ‘0rlando’.
U tom je hotelu bilo svega nekoliko soba, a u prizemlju se nalazila gostionica. Redoviti gost prvog rabačkog hotela bio je austrijski časnik Kaiser, koji kasnije kupuje stanciju Dubrova nadomak Labina, mjestu danas poznatu po Mediteranskom kiparskom simpoziju i Parku skulptura. Kroničari će zabilježiti da je početkom ovog stoljeća – 1907. godine, Rabac ugostio i austrougarskog prijestolonasljednika princa Ferdinanda, kojemu se salutira na glavnoj rivi. Rapčani su bili i vrsni ribari te dobri pomorci i vlasnici desetak jedrenjaka, koje su s vremenom potisnuli motorni brodovi ih su nestali u vrtlogu 2. svjetskog rata.
Prvi veći hotel podignut je tek za Italije, kada Rabac u svom središtu 1925. godine dobiva hotel ‘Trieste’ – današnje ‘Primorje’. Kako je to bilo nedovoljno za sve veće zanimanje turista, uglavnom iz sjeverne Italije, tih se godina počinje intenzivnije razvijati i iznajmljivanje soba u privatnim kućama. Desetak godina kasnije radi se i hotel ‘Dopolavoro’, u kojem je danas restoran ‘Jadran’.
Turizam se u Istri kao i u Rapcu brže počinje razvijati tek početkom šezdesetih godina ovog stoljeća, kada to malo mjesto zbog svojih prirodnih ljepota dobiva laskavi naziv ‘Biser Kvarnera’. Od tada su podignuti svi ostali hoteli, turistička naselja, autokamp te većina obiteljskih kuća. Medu njegovim turistima godinama je najviše Nijemaca i Austrijanaca, zatim Engleza i Talijana. U jednom danu Rabac je usred ljeta ugošćavao najviše do 11 tisuća turista, mahom stranaca, te nekoliko domaćih kupača iz obližnjeg Labina i njegove okolice.
Istarski poluotok, terra magica, leži na Jadranu, koji je srcu Evrope najbliže toplo more. Na istočnom dijelu poluotoka, gdje zelenilo borova i makije prelazi u bjelinu šljunka i plavetnilo mora leži Rabac, ‘Biser Kvarnera’, jedno do najposjećenijih ljetovališta Istre i Hrvatske. Iznad Rapca smjestio se je stari grad Labin, pozornica tisućljetne povijesti.
Područje grada Labina koje uključuje i Rabac, površine je 128,6 km2 i ima oko 13.000 stanovnika.
Rabac – biser Kvarnera Premda RABAC – biser Kvarnera može u jednom danu u hotelima, autokampu, apartmanima i privatnom smještaju udomiti i do 10,000 gostiju, dah i duh nekadašnjeg ribarskog središta osjeća se i dalje na gotovo svakom koraku. Splet plažica, uvala i dražica, mediteransko raslinje, mnogobrojni lokali s domaćom kuhinjom, večernji izlasci ribarskih i izletničkih brodica, gostoljubivi domaćini meke istarske duše prežimlju se i isprepliću s modernom i kozmopolitskom Europom željnom odmora, mira i maštovitog provoda